Izvještaj s Trećeg internacionalnog kolokvija

Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta

Međunarodni forum Bosna uspješno je organizirao Treći internacionalni kolokvij Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta: Usmenost i pismenost u proučavanju bosanske tradicije. Kolokvij je bio održan 31. oktobra 2020. godine, od 11. 00 do 17.30, na Zoom platformi. Suorganizatori ovog događaja bili su Muzej Hercegovine i Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli. Ovo je treći kolokvij posvećen bosanskoj usmenoj tradiciji, a radovi s prvog i drugog kolokvija sabrani i objavljeni su u posebnim brojevima časopisa Forum Bosnae.

Na dva raspravna stola, Dijalektika usmenosti i pismenosti i Usmenost i (post)moderni identiteti, predstavljeno je 20 radova. Pored tih još dva rada će sačinjavati novi broj časopisa Forum Bosnae. Učesnici kolokvija dolazili su s pet univerziteta u Bosni i Hercegovini, iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine te drugih univerziteta i institucija iz Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Velike Britanije, Njemačke i Hrvatske.

1. Prvi raspravni stol Dijalektika usmenosti i pismenosti moderirao je Desmond Maurer. Trajao je od 11.15 do 14.00 i prezentirani su sljedeći radovi:
2. Paul Ballanfat, Usmenost i tradicijska intelektualnost (Orality and Traditional Intellectuality), presented in summary, in absentia.
3. HadžiMuhamedović, Safet, Time and Epic Residues (Vrijeme i epski ostaci)
4. Talam, Jasmina, Gusle i guslarska tradicija kroz istraživanja Friedricha Kraussa (The Gusla and Tradition in and through the Research of Friedrich Krauss)
5. Zubčević, Asim, Usmeni sadržaji u kulturi knjige bosanskih muslimana (Reflections of Orality in Bosnian Muslim Book Culture)
6. Nakaš, Lejla, Usmenost i bosansko ćirilično naslijeđe (Orality and Bosnian Cyrillic)
7 Kunić, Mirsad, Stolački epski bard Ibro Bašić (The Epic Bard of Stolac, Ibro Bašić)
8. Hadžimuhamedović, Amra, O slavuju koji više ne može pjevati: Kako se lična bol pjevača Osmana Mekića oslikava u kulturnom krajoliku kasabe Predolje (The Nightingale That Could No Longer Sing: How the Personal Suffering of the Singer Osman Mekić’s Represented in the Cultural Landscape of Predolja)
9. Efendić, Nirha, Nekoliko značajnih rukopisnih zbirki usmene poezije u posjedu Zemaljskog muzeja BiH (Some Oral Poetry Manuscript Collections of Note in the Holdings of the National Museum of Bosnia-Herzegovina)
10. Suljić, Amel, Usmenost i pismenost – konstrukcija složenih značenja u zbirci pjesama "Muslimanske narodne pjesme” Muharema Kurtagića (Orality and Literacy – the Construction of Complex Meanings inMuharem Kurtagić's Collection of Muslim Folk Poems)
11. Husić, Sead, Filološka analiza pete rukopisne knjige Muharema Kurtagića (A Philological Analysis of Muharem Kurtagic’s Fifth Manuscript Book)

Na ovom raspravnom stolu nije prezentiran rad Rusmira Mahmutćehajića "Teološki sadržaji epske pjesme Smailagić Meho” (The Theological Aspect of the Epic Smailagić Meho), ali će biti dostupan u Zborniku.

Drugi raspravni stol Usmenost i (post)moderni identiteti moderirao je Mirsad Kunić. Trajao je od 14.30 do 17.00 i prezentirani su sljedeći radovi:

1. Maurer, Desmond, A Bridge to Nowhere: Literate and Post-Literate National Utopianism in the Development of Supposedly Oral Tradition
2. Tufekčić, Adnan, Usmena tradicija kao transgeneracijsko svjedočenje autentične kulture (Oral Tradition as Transgenerational Witness to Cultural Authenticity)
3. Dervišević, Amira, O usmenim pričama danas (Oral Narratives Today)
4. Doubt, Keith, Greek Mak Dizdar: Reflections on the Exemplification of the Greek epic tradition in Modra rijeka
5. Marković, Ivo, Zbor/hor Pontanima – e pluribus unum – jedinstvo u različitosti na tradiciji bosanskog suživota religija (The Pontanima Choir – E Pluribus Unum – Unity in Difference in the Bosnian Tradition of Religious Coexistence)
6. Maja Baralić-Materne, Usmena kultura i njeno zapisivanje (Writing Oral Culture)
7. Vranić, Semir, Digitalizacija bosanskog usmenog naslijeđa na primjeru sevdalinke (Digitalisation of Bosnian Oral Heritage and the Sevdalinka)
8. Berbić, Zanin, O Himzi Polovini, istraživaču i izvođaču bosanskog usmenog naslijeđa (On Himza Polovina as a Student and Performer of Bosnian Oral Heritage)
9. Durić, Rašid, Filološko-estetski argumenti za ponovno objavljivanje "Junačkih pjesama muhamedovskih” (Izdavač Matice hrvatske u Zagrebu, Zbornik III 1898, Zbornik IV 1899) – u svjetlu klerikalizma i ekskluzivnog nacionalizma u ovim zbornicima i u junačkoj epici uopće (Philological and Aesthetic Arguments for a New Edition of "Mohammedan Epic Poems” (originally published by the Matica Hrvatska in Zagreb, Zbornik III 1898, Zbornik IV 1899) – with Reflections on the Role of Clericalism and Exclusive Nationalism in these Collections and in Heroic Epic Generally.
10. Fatima Veispahić, Usmeno izvođenje balade "Zaprosijo Zaim Osmanaga” i njen zapis (The Oral Performance of the Ballad "Zaim Osmanaga's Proposal” and Its Transcription)

Na ovom raspravnom stolu nije prezentiran rad Nerina Dizdara Savremeni bosanski metanarativi kao sredstvo dekonstruisanja tradicijskog iskustva (Contemporary Bosnian Metanarratives as a Resource for the Deconstruction of Traditional Experience), ali će biti dostupan u Zborniku.

Nakon ovih dvaju raspravnih stolova pokrenuta je uspješna rasprava o različitim temama iz okvira ovog Kolokvija. Završnu riječ dao je profesor Mirsad Kunić, predsjednik Centra za usmeno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna.

Radovi Trećeg internacionalnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta: Usmenost i pismenost u proučavanju bosanske tradicije bit će objavljeni u posebnom broju časopisa Forum Bosnae.

Organizacioni odbor
Amra Hadžimuhamedović
Asim Krhan
Mirsad Kunić, chair
Desmond Maurer
Fatima Veispahić

Prijatelji MFB

Rad Međunarodnog foruma Bosna podržava veliki broj organizacija i pojedinaca.