ISTRAŽIVAČKE TEME

31. MODELI ODRŽIVOG RAZVOJA RUDNIKA U BOSNI I HERCEGOVINI

Svrha projekta
Većina rudnika mrkog uglja i lignita koji se nalaze po cijeloj Bosni i Hercegovini daju gorivo za dvije termoelektrane (TE) Federacije, TE " Kakanj " i TE Tuzla, sa kojima radi JP " Elektroprivreda " Bosne i Hercegovine (EP BIH).
Vrlo su interesantni podaci o izvorima snabdijevanja električnom energijom pojedinih zemalja iz Evropske zajednice. U Danskoj uglavnom u strukturi energenata koji učestvuju u proizvodnji električne energije prevladava skoro potpuno primjena fosilnih goriva 90 %, kao i u Holandiji 94 %, Belgiji 94 %, Luksemburgu 94 % i Irskoj 95 %. U svim ranijim ocjenama mineralnih resursa vršena je samo tehnološka i ekonomska valorizacija. Najveći nedostatak svih investicionih projekata je izostavljanje ekološkog aspekta. Pokazalo se da su dimenzije ugroženosti daleko veće nego što se do sada znalo, te se rješavanju ovog problema mora prići veoma ozbiljno.U tom smislu treba mijenjati društvenu svijest o potrebi zaštite sredine, ciljeve razvoja (preći sa kvantitativnih na kvalitativne pokazatelje razvoja).

Pitanja koja projekat pokreće
U Federaciji svaki od rudnika je vrlo različit. Neki rudnici imaju velike količine preostalih rezervi, dok su drugi gotovo iscrpili ekonomski eksploatibilne rezerve. Kvalitet uglja znatno varira sa širokim rasponom toplotne vrijednosti vlage, pepela i sumpora. Svaki rudnik ima vlastitih jedinstvenih problema, pitanja i izazova, ali gotovo svi imaju zajedničku činjenicu da im je potreban kapital: za zemljište, infrastrukturu i opremu, te za revitalizaciju i korištenje degradiranog zemljišta.

Isto tako, svaki od ovih rudnika veže jedan zajednički problem, a to je poremećaj radne sredine. Klimu radne okoline (rudnička klima) u najužem smislu čini zajednički uticaj temperature vazduha, vlage, brzine vazdušne struje, pritiska i zračenja, na radnu sposobnost zaposlenih radnika. U širem smislu ovima se pridodaje još i uticaj hemijskog kvaliteta vazduha, prašine, buke i ograničenosti prostora u rudniku.
Problem uticaja nepovoljnih klimatskih prilika na zaposlene rudare još uvijek nije dobro izučen mada se perspektivni razvoj podzemne eksploatacije kreće u pravcu sve nepovoljnijih uslova.

Glavni istraživač:
Nataša Radović,  Ismeta Šarića 15, Breza

Vrijeme izvođenja:
1.10.2001. – 30.6.2003.

Institucija:
Rudnik Breza, Breza

Istraživački tim:
Knežević Aleksandar, Muratović Mustafa



30. GENERACIJSKI OTPOR DROGI

Svrha projekta
Prevencija narkomanije nije samo problem zdravstvene službe obrazovnih i socijalnih institucija, već je to ozbiljan društveni problem.
Narkomanija je jedno od najkompleksnijih pitanja idejne orjentacije mladih u sve izmjenjenijem sistemu hijerarhije socijalnih vrijednosti.
Izbor droge je manifestno devijantan i destruktivan način neprihvatanja svijeta odraslih.
Dominira ideologija pasivnosti, pogled na svijet, životne stilove, kvalitet življenja u kojem se život troši više nego što se kreativno živi, orjentacije na ciljeve koji su strani suštinskim i autentičnim potrebama mladih.

Pitanja koja projekat pokreće
Savremeni svijet sučen je s ekološkom kontaminacijom.
Dehumanizovani socijalni prostori bude revolt mladih, zabrinutih za svoju egzistenciju.
Drama nezaposlenosti mlade generacije, konkurencije atraktivnih zanimanja, problem artikulacije slobodnog vremena, problem mjesta mlade generacije u društvu i njene perspektive rađaju nespokojstvo.
Ako im se ne ponude kreativniji stilovi življenja, oni će se sve češće okretati agresivnim modelima ponašanja.
Zloupotreba droge davno je prerasla nivo individualne patologije i postala kolektivna drama čovječanstva. Danas i u Bosni i Hercegovini, kao zemlji tranzicije i " propusnih granica”.
Nema urođenih narkomana.Susret sa drogom je u socijalnim humanim prostorima, tu pored nas.
Ukoliko se narkomanija ne shvati i ne prihvati kao društveni problem, teško će se narkomani zaustaviti u njihovom besciljnom tumaranju po životu.
Od društva se očekuje ne deklarativna opredijeljenost za preventivnu akciju, ne zabrinutost
" paradom umivenih riječi " već organizovana, koordinisana, kontinuirana i stručna akcija koja će ići ka formiranju jasnih stavova o drogama i ciljevima primarne prevencije.

Glavni istraživač:
Anđa Ilić, Stepe Stepanovića 69, Banja Luka

Vrijeme izvođenja:
1.10.2001. - 1.3.2003.

Institucija:
RTV RS Banja Luka

Istraživački tim:
Arnaut Saša, Bukelić Jovan, Karan Siniša, Malbašić Radojka



29. IDEOLOGIJA I RELIGIJA – KOMUNIZAM I VJERSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

Svrha projekta
Bosansko – hercegovačka religijska zbiljnost, ili religijski mozaik Bosne i Hercegovine, pojam je koji se često koristi i u svakodnevnom i u znanstvenom diskursu, a da mu se najčešće i ne zna istinski sadržaj.
Pored mnoštva manjih religijskih zajednica, koje ovdje nisu predmet proučavanja, taj pojam se najčešće svodi na opseg sadržaja kojeg čine katoličanstvo, pravoslavlje, islam, i judaizam.
Te četiri konfesionalne zajednice stoljećima, a i u suvremenosti, na različite načine i sa različitim intenzitetom oblikuju bosansko – hercegovačko društveno biće.
Za razmatranje pitanja odnosa ideologije i religije odnos judaizma i ideologije ne nameće se bosansko – hercegovačkim iskustvom nužnim i upitnim, tako da se istraživanje ograničava na tri najbrojnije vjerske zajednice: katoličanstvo, pravoslavlje i islam.

Pitanja koja projekat pokreće
Ove tri vjerske zajednice imaju brojne i različite oblike susretanja i preplitanja na tlu Bosne i Hercegovine i u njenom biću tokom posljednjih stoljeća.
Stanje istraženosti njihovih međusobnih odnosa te pojedinačni odnosi između svake od njih na izuzetno je niskoj razini, tako da se na osnovi dosadašnjih istraživanja iz područja sociologije religije sa pouzdanošću može tvrditi da skoro nikakvih relevantnih komparativnih studija u Bosni i Hercegovini između katoličanstva, pravoslavlja i islama i nema.
Čak takvih studija nema ni na razini teologije, a da ne govorimo o nekom drugom aspektu odnosa.
S druge strane, sve dosadašnje komparativne studije o odnosu religije i nekog od društvenih fenomena, a takva su istraživanja bila odista rijetka, bile su zasnivane na ideološkim premisama, kakva je komunistička, i istraživanje takvih ideologiziranih transcedentalnih polazišta pri proučavanju i tretiranju religije i jeste pitanje ovog istraživanja.

Glavni istraživač:
Šaćir Filandra, Ćemaluša 12, Sarajevo

Vrijeme izvođenja:
1.10.1999. – 30.6.2001.

Institucija:
Fakultet političkih nauka, Sarajevo

Istraživački tim:
Markešić Ivan, Nagradić Slobodan



28. BOSANSKI GRADOVI U EVROPSKOM SREDNJOVLJEKOVLJU

Svrha projekta
Sa nastankom gradova koji su " moderni ispred svog vremena " i koji " naviještavaju budućnost”, europsko srednjovjekovno društvo iz temelja se preobrazilo: na scenu je stupila nova društvena klasa – građanstvo – a s njom i nova shvaćanja koja su nadišla stare, skučene vidike.
Promjena se očitovala ponajprije u tomu što su građani slobodni ljudi koji svoju slobodu ne duguju feudalnom gospodaru – pojava da tada nepoznata u društvu baziranom na klijentskim odnosima.

Pitanja koja projekat pokreće
S pojavom građanstva društvo se dalje i sve dublje mijenja: pojavljuju se prosjački redovi koji gradsku sredinu prvi put uzimaju za svoje boravište, univerziteti na kojima se razvija laičko obrazovanje, niču i druge nove korporacije (esnafi, gilde, bratovštine), promet, trgovački i duhovni osvaja nove prostore i čitav se život upravlja prema obalama.
H.Pirenne je rezimirao: " Civilizacija je prije bila potpuno kontinentalna; sad postaje pomorska”.
S gradovima je europsko srednjovjekovno društvo ušlo u fazu zrelosti i stoljećima zatim nije bilo izloženo tako dubokim i korjenitim socijalnim promjenama.
Uz Crkvu, sad i gradovi postaju općim simbolom europske civilizacije srednjeg vijeka, simbolom višestrukoga materijalnog i duhovnog napretka.
Civilizacija postaje pokretnija i snažnija, uspostavlja se" očigledna civilizacijska i kulturološka konvergencija ".

Glavni istraživač:
Dubravko Lovrenović, Franje Račkog 1, Sarajevo

Vrijeme izvođenja:
1.4.2001. – 31.12.2002.

Institucija:
Filozofski fakultet, Sarajevo

Istraživački tim:
Kurtović Esad



27. TOPOS GRANICE I GRANIČNI FENOMENI

Svrha projekta
Značaj problematike granice i graničnih toposa za suvremenu europsku kulturu ne može se precijeniti: možda je riječ o najinteresantnijem fenomenu današnjice, koji intrigira svojom moći proizvođenja značenja i diskurzivacije, narativnim potencijalom, ambigvitetom i ontologijsko – fenomenološkom i strukturalno – semiološkom djelotvornošću u predodžbama, uvjerenjima i refleksiji.

Pitanja koja projekat pokreće
Fenomen granice tiče se svih vidova i oblika ljudske djelatnosti, pa ga je nužno promišljati upravo na njihovom razmeđu, kao fundamentalnu kategoriju i konstitutivnu pretpostavku svih psiholoških, socijalnih i umjetničkih sistema, u kojima označava mjesto za upisivanje provedbene razlike sistem okolina.
Granica i granični fenomeni djelatni su označitelji najrazličitijih procesa strukturacije, jer su sami utemeljeni na načelno događajnoj strukturi.
Jasno je da svi pojedini socijalni sistemi (ekonomski, pravni, etički, znanstveni, umjetnički, odgojni) provode promatračku redukciju (označavanje pomoću provedbene razlike) bezgranične kompleksnosti svijeta, služeći se u tu svrhu, između ostalog označavanjem moći granice i graničnih fenomena.
U samoj književnosti granični toposi mogu biti relevantni za obradu priče, pogled na svijet, ideološko čitanje, organizaciju semantičkih polja, generiranje graničnih figura drugosti
(npr. – lik susjeda i lik neprijatelja) itd.
Projekat " Topos granice i granični fenomeni " na kojem bi se radilo upravo u Bosni i Sarajevu, ima svoje opravdanje već u tome što je tu već u geografsko – kulturološkom smislu riječ o graničnim toposima. Bosanska kultura se već stereotipno objašnjava svojim graničnim položajem u kulturološkim sistemima Zapada i Istoka.

Glavni istraživač:
Nirman Moranjak – Bamburać, Hamze Orlovića 11, Sarajevo

Vrijeme izvođenja:
1.1.2001. – 30.6.2002.

Institucija:
Filozofski fakultet, Sarajevo

Istraživački tim:
Bašović Almir



26. POVJERENJE U BOSNI I HERCEGOVINI KROZ ODRŽIV RAZVOJ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

Svrha projekta
Poljoprivreda je najvažnija privredna grana i najvažnija ljudska djelatnost uopće. Dokazi za to su sljedeći: ona proizvodi hranu koja je osnova čovjekove egzistencije, bez koje nema života. Njome se bavi polovina čovječanstva kojoj je ona glavni ili jedini izvor prihoda.
U Bosni i Hercegovini se poljoprivredom bavi jedna trećina stanovništva (predratni podaci), mada je sada taj broj i mnogo veći zbog nerada velikog dijela industrije i nekih drugih privrednih grana.

Pitanja koja projekat pokreće
Do prije četiri decenije (do 1957 godine) poljoprivreda u Bosni i Hercegovini je bila na veoma visokom nivou. Skoro uopće se nisu koristila mineralna đubriva, pesticidi, mehanizacija i navodnjavanje, glavne poluge visoke proizvodnje.
Zato su prinosi glavnih usjeva, kao što su pšenica i kukuruz (a i svi ostali), bili vrlo niski – oko ili ispod jedne tone po hektaru.
Od 1957. godine počinje proces intenzifikacije naše poljoprivrede tako da se ta proizvodnja u naredne tri decenije, a to je doba " zelene revolucije " u svijetu, više nego utrostručila. Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini je stara osam hiljada godina.
To znači da je našim precima trebalo osam milenija da dostignu prinos žita od jedva jedne tone po hektaru, a samo jednoj generaciji, ovoj našoj, bilo je dovoljno tri decenije da taj prinos više nego utrostruči.
To je postignuto zahvaljujući velikom napretku poljoprivredne nauke i tehnologije i transferu tih tekovina u široku praksu.

Glavni istraživač:
Milan Stupar, Mokri Dolovi 10, Trebinje

Vrijeme izvođenja:
1.10.2002. - 30.6.2004.

Institucija:
Poljoprivredni fakultet, Sarajevo

Istraživački tim:
Berberović Husein, Đikić Mirha, Gadžo Drena, Lopandić Dragiša, Miketa Vera, Muminović Ševal


25. DRUŠTVENO EKONOMSKI RAZVOJ I PRIRODNI KAPITAL BOSNE I HERCEGOVINE

Svrha projekta
U osiguravanju potrebnih materijalnih dobara čovjek se oduvijek koristi Zemljinim prirodnim potencijalom, sirovinama (mineralnim i bilološkim), vodom, zrakom, poljoprivrednim zemljištem te njezinim ekološkim potencijalom, odnosno sposobnošću samoregulacije njezinih ekoloških sustava. Ubrzano osiromašanje i degradacija sirovinskih resursa, kao i vode, tla i zraka koji su posljedica ekološki neprimjerenog tehnološkog razvoja, ratnih dejstava i nepostojanja odgovarajuće pravne regulative nameću sami po sebi sustavan pristup izučavanju ove problematike. Ekonomska teorija i praksa dosad se odnosila prema ovom problemu sa distance usmjeravajući se na neke druge " značajnije " tranzicijske probleme.
Kako trenutno nema strateških opredjeljenja o razvoju države u cjelini, niti pojedinih regija, bilo bi poželjno koristiti iskustvo u stvaranju i narastanju Evropske zajednice koje kazuje da interesi mogu bolje biti realizirani u širem okviru.

Pitanja koja projekat pokreće
Sve prije rečeno je dodatni motiv svim članovima ove istraživačke skupine koji su iz različitih sredina, a okupili su se na ovom zajedničkom projektu sa ciljem davanja doprinosa nastavljanju ukupnog pozitivnog svjetskog trenda u ovoj oblasti. I sama spoznaja da je interakcija ekonomije i ekologije od vitalne važnosti za normalizaciju uslova življenja u ovom trenutku predstavlja značajan iskorak ka tome.
Za uspješnu realizaciju ovog projekta u prvom redu potrebno je sakupiti, srediti, obraditi podatke i informacije potrebne za definiranje trenutnog stanja osnova ekološkog sistema u Bosni i Hercegovini i mogućnostima za njegovo uvezivanje sa susjednim nacionalnim privrednim i ekološkim sistemima kako u bližem tako i daljem okruženju. Na osnovu saznanja o postojećem stanju i svjetskog razvojnog trenda u ovoj oblasti prezentirat će se što realnija slika mogućnosti društveno – ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovinei interkonekcije sa užim i širim okruženjem.
Svakako tu treba spomenuti nove metodološke pristupe obrazovanju u osnovnim i srednjim školama u oblasti ekologije.

Glavni istraživač:
Milenko Radević, Srbac, Republika Srpska

Vrijeme izvođenja:
1.10.1999. - 30.6.2001.

Institucija:
Prirodno matematički fakultet, Banja Luka

Istraživački tim:
Agić Mirza, Oglečevac Selver, Osmanović Senad


24. REVITALIZACIJA MALIH NASELJA BOSNE I HERCEGOVINE SAMOZAPOŠLJAVANJEM MLADIH

Svrha projekta
U proteklih 50 godina mala naselja, prvenstveno sela (a i mali gradovi) u Bosni i Hercegovini bila su izložena snažnom odlivu mladih žitelja u veće urbane centre i na taj način lišena najvažnijeg razvojnog resursa.
U isto vrijeme, priliv tih stanovnika u velike industrijske centre i urbane aglomeracije, vršio je snažan pritisak na njihovu komunalnu infrastrukturu i dalje izazivao dehumanizaciju življenja u velikim gradovima.

Pitanja koja projekat pokreće
Ova pojava je prvenstveno izazvana faktorima ekonomskog razvoja, ali je posljednjim ratnim događajima još i potencirana prinudnim (unutrašnjim i vanjskim) migracijama, što problem čini još složenijim, ali i urgentnijim za rješavanje.
Ekonomsko – razvojni faktori su generisani tehničko – tehnološkim progresom, odnosno primjenom mehanizacije i drugih agrotehničkih mjera u poljoprivredi.
Produkivnost rada na selu i poljoprivredi višestruko je porasla ali je istovremeno stvarala viškove radne snage, koja je tražila, i još uvijek traži radni angažman u drugim djelatnostima i, po pravilu u velikim gradovima.
Problem je relativno poznat, ali nikada nije detaljnije sagledavan i cjelovito rješavan, mada je bilo parcijalnih pokušaja, kako u oblasti nauke, tako i u oblasti zakonske regulative i angažovanja državnih organa.
Ovim projektom se čini napor da se problem u cjelini prouči i da se, na bazi rezultata istraživanja, predlože konkretna, sistemacka i cjelovita rješenja.

Glavni istraživač:
Vlado Markuljević, XIV srednjobosanske Brigade 40, Banja Luka

Vrijeme izvođenja:
1.10.1999. - 30.6.2001.

Institucija:
Penzioner

Istraživački tim:
Kumalić Jusuf, Roljić Lazo, Vaško Željko



23. EFEKAT URBANIZACIJE NA RURALNA PODRUČJA I RACIONALIZACIJA U PLANIRANJU I KORIŠTENJU PROSTORA

Svrha projekta
Sve čovjekove aktivnosti odvijaju se u određenom vremenu i prostoru.
Od dobre organizacije vremena i prostora zavisi i uspjeh tih aktivnosti.
Planeta zemlja i svaka država imaju ograničen prostor (pod prostorom u ovom radu misli se na zemljišni prostor).
Zemljište ili tlo u Bosni i Hercegovini, iako neobnovljivi i jedan od osnovnih prirodnih resursa, podložno je velikoj degradaciji, trošenju i nestajanju tako da postoji realna opasnost da u doglednoj budućnosti ostanemo bez obradivog tla koje je za nas najznačajnije jer je to supstrat za proizvodnju hrane neophodne za čovjekovu egzistenciju. Površina Bosne i Hercegovine iznosi 51.129 km 2 ili 5.112.900 hektara. Od toga, na poljoprivredno tlo, uključujući i prirodne livade i pašnjake, otpada 2.525.000 hektara ili 49,4 %, a na šumsko zemljište 2.449.000 ha ili 47,9 %.
Ostatak otpada na neplodno tlo i tlo pod zgradama, putevima itd. (podaci iz 1991. godine).

Pitanja koja projekat pokreće
Zbog izgradnje naselja, industrije, puteva i drugih objekata, zemljište u Bosni i Hercegovini se brzo gubi.Tako je samo u dvije decenije, od 1970. do 1990. godine izgubljeno 110.000 ha ili 4.2 % poljoprivrednog zemljišta. Samo za izgradnju vještačkih vodenih akumulacija izgubljeno je oko 20.000 ha. Prema predratnom tempu gubitka zemljišta, u Bosni i Hercegovini bismo ostali bez tog osnovnog prirodnog resursa za oko 200 godina. Međutim, pritisak na pretvaranje poljoprivrednog tla u građevinsko zbog izgradnje raznih objekata poslije rata je toliko porastao da bismo, ako bi se svi zahtjevi za tim udovoljili, prema jednoj procjeni, mogli ostati bez zemljišta već za 50 godina.

Glavni istraživač:
Zaim Elezović Adresa: Trg Nezavisnosti 18/1, Sarajevo

Vrijeme izvođenja:
1.1.2001. – 30.6.2002.

Institucija:
UPI Poljoprivredni Institut Ilidža, Sarajevo

Istraživački tim:
Dodoš Draško, Neidhart Tatjana, Knežević Lidija



22. POVJERENJE U BOSNI i HERCEGOVINI KROZ ODRŽIV RAZVOJ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE

Svrha projekta:
Da prouči razloge zaostajanja poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini za poljoprivredom razvijenih zemalja i oporavak od ratnih šteta, kao i posljedice promjene društvenog uređenja na poljoprivrednu proizvodnju. Da ispita nedostatak stručne službe u transferu nauke i tehnologije u poljoprivrednu praksu, kao jedan od važnih razloga njenog zaostajanja. Da ukaže na mogućnosti obnove pokidanih veza između naučnih i stručnih institucija, poljoprivrednih stručnjaka i zemljoradnika među bh. entitetima i jačanje povjerenja među njima.
Da kroz razvijanje dijaloga i saradnje poljoprivrednih i ekoloških stručnjaka pospješimo dijalog i saradnju sa inostranim institucijama, radi efikasnijeg transfera najboljih naučnih i praktičnih rješenja iz poljoprivrede i ekologije drugih zemalja u našu široku praksu radi povećanja proizvodnje hrane.

Problemi i pitanja koje projekt pokreće:
U prenosu tekovina nauke i tehnologije u poljoprivrednu praksu, što je rezultiralo tako velikim porastom prinosa i proizvodnje u posljednje četiri decenije, veoma veliku ulogu je imala stručna poljoprivredna savjetodavna služba.Međutim, zbog nekonzistentne agrarne politike u prošlom sistemu, poljoprivredna stručna služba se sve više zanemarivala. Izgubila se tijesna spona između nauke i prakse. To se negativno odrazilo i na proizvodnju. Ovim projektom se želi doprinijeti obnovi saradnje između poljoprivrednih stručnjaka i zemljoradnika naša dva entiteta sa dvostrukim ciljem: unapređenje poljoprivredne proizvodnje i jačanje povjerenja i razumijevanja, a time i jačanje cjelovitosti Bosne i Hercegovine.

Rukovodilac projekta:
Mr. Milan Stupar, Mokri dolovi 10/5, Trebinje, 059 220 944

Saradnici:
Dr. Taib Šarić, 033 440 546
Dr. Ševal Muminović, 033 649 741
Dr. Dragiša Lopandić, 055 401 926
Mr. Husein Berberović, 035 240 157
Mr. Mirha Đikić, 033 464 267
Mr. Drena Gadžo, 033 521 407

Vrijeme izvođenja:
Početak rada: 1.1.2001.
Očekivani završetak: 31.6.2002.



21. ŽENA KAO ESENCIJALNI I EGZISTENCIJALNI SUBJEKT U DRUŠTVU

Svrha projekta:
Kako će se promjena svijesti ili samosvijesti kod žene odraziti na brak ili porodicu, odnosno na našu bosanskohercegovačku porodicu i društvo u cjelini.

Pitanja koje projekt pokreće:
Transformacija žene kroz razmišljanje o samoj sebi,
"Razbijanje stereotipa o ulozi žene u društvu; (muško-žensko) odnosi,uključenje žena u ekonomsku reorganizaciju Bosne i Hercegovine.

Glavni istraživač:
Jasmina Jovanović, Borisa Kidriča 11/18, Tuzla, 035 225 260

Saradnici:
Branka Hadži-Ristić, 035 254 321
Edisa Gazetić, 035 254 321
Boris Ljubić, 035 251 206
Nermin Jusić, 035 281 644
Adnan Osmanbegović, 035 597 105

Vrijeme izvođenja:
Početak rada: 1.10.2001.
Očekivani završetak: 1.3.2003.



20. SMANJENJE STOPE NASILJA U FUNKCIJI AFIRMACIJE ŽENE U BOSANSKOHERCEGOVAČKOM DRUŠTVU

Predmet projekta
Istraživački multietnički tim sastavljen od šest (6) žena različitih profesija sa univerzitetskim obrazovanjem iz različitih sredina (Republika Srpska i FBiH ) pokušat će kroz prikaz svih oblika diskriminacije u porodici i kroz vezu sa različitim fondacijama i udruženjima na području Bosne i Hercegovine ostvariti globalni prikaz problema.
Ovaj projekt će izvršiti prikaz analize različitih formi diskriminacije žene, pokazati nasilje koje se objavljuju u svim informativnim glasilima, izvještajima stručnih socijalno-medicinskih institucija o nasilju nad ženama, odnosno prikaz negativnog učinka diskriminacije u odnosu na rezultate u porodici i na poslovnom planu. Projekt će biti prezentiran kroz različite vidove medija čime će podaci dobiveni istraživanjem biti dostupni javnosti a cilj je podizanje svijesti društva o brizi i zaštiti prava žene u bh. društvu.

Problemi i pitanja koja projekt pokreće
Medijsko predstavljanje (dnevna i periodična štampa, TV,brošure, Internet) problema radi bolje informisanosti javnosti o ovoj problematici.
Koji su to najčešći oblici diskriminacije i odnos te diskriminacije prema porodici i poslu (anketna studija).
Uloga obrazovanja- edukacija o ovom problemu.
Zakonska regulativa , doprinos ovog projekta i sličnih njemu boljim rješenjima.
Savjetovališni centri i stručna brošura.
Mladi (anketa) o nasilju nad ženama i njihova viđenja.

Referentni tekstovi
Elzaheta Jamaković: Uloga porodice u odgoju. Porodica i dijete, Sarajevo, 1997.
Mirjana Lukač: Domaće nasilje, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja. Casper hauser (WHO), 1998.

Glavni istraživač:
Eldina Muftić, NOVA 5, Sarajevo, eldinamuftic@hotmail.com,  033 623 203

Istraživači
Enida Mališević, 033 400 543
Maja Knežević, 668 157
Elzaheta Jamaković, 033 612 697
Mirjana Lukač
Maida Hadžiomerović, 033 521 557



19. ZAŠTITA STAMBENIH PRAVA GRAĐANA BOSNE i HERCEGOVINE

Svrha projekta
Projekt će se baviti cjelovitim istraživanjem jednog od najosjetljivijih segmenata sistema prava ili pravnog sistema Bosne i Hercegovine. Istraživanje sistema stambenih prava građana postavit će se u realitetu postdejtonske bosansko-hercegovačke paradigme koja se na planu pravnog sistema odražava kroz njegovu divergenciju.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
U prvom redu prikupit će se i sistematizovati izvori prava koji omogućavaju zaštitu stambenih prava građana Bosne i Hercegovine. Drugi cilj je provjeriti hipotezu da je pravni sistem i u grani stambenog prava podvrgnut divergenciji dugi niz godina. Osim toga, divergencija sistema stambenih prava građana se uočava i u odnosu na međunarodne standarde ljudskih prava, kao i u odnosu na evropske pravne standarde.
Tek ako se izvrši naučna sistematizacija stambenih prava, sredstava i foruma njihovog ostvarivanja i zaštite u Bosni i Hercegovini, moće će se porediti ove grane stambenog prava sa stanjem ovih prava u evropskim zemljama. Krajnji cilj projekta je da ukaže na puteve konvergencije sistema zaštite stambenih prava građana Bosne i Hercegovine kako s aspekta ljudskih prava, tako i sa aspekta imovinskih prava. Pokazat će se da se zaštita stambenih prava građana može efikasno ostvarivati jedino ako se ona uspostave i štite kao subjektivna građanska prava.

Glavni istraživač
Prof. dr. Branko Morait, Kordunaška 20, Banja Luka, 051 644 688

Istraživači
Branko Kosić

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.1.1999.; očekivani završetak: 31.12.2000.



18. ULOGA DISKRECIONIH OBLIKA SISTEMSKOG I PARASISTEMSKOG ORGANIZOVANJA U RAZARANJU BOSNE I HERCEGOVINE

Svrha projekta
Definisati oblike diskrecionog organizovanja (policijsko-bezbjednosne strukture), utvrditi i dokazati njihovu ulogu, forme i metode djelovanja, objekte interesovanja i napada, povezanost i zloupotrijebljenost od centara društvene i političke moći u razaranju i uništavanju društvenog bića Bosne i Hercegovine.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Definisanje osnovnih ideoloških i političkih stavova centara političke moći susjednih država, te centara političke moći u Bosni i Hercegovini prema njenom suverenitetu i integritetu
Definisanje grupa i struktura diskrecionih oblika organizovanja (civilne i vojne, policijske i parapolicijske strukture, službe bezbjednosti-vojne i civilne, stranačke službe bezbjednosti...)
Karakter odnosa diskrecionih oblika organizovanja i određenih centara političke moći sa aspekta realizacije aktivnosti usmjerenih na razaranje Bosne i Hercegovine (autonoman, djelomično ili potpuno ovisan, ispolitiziran, izmanipulisan...)
Stavovi i odnos centara političke moći prema aktivnostima DOO koje su u funkciji razaranja Bosne i Hercegovine
Stepen korelacije između stavova i koncepata određenih centara političke moći i konkretnih aktivnosti DOO na razaranju Bosne i Hercegovine
Povezanost i ovisnost (materijalna, kadrovska, profesionalna i sl.) DOO u Bosni i Hercegovini od službi bezbjednosti zemalja nosilaca agresije na BiH, kao i nedržavotvornih struktura u BiH
Forme i metode djelovanja DOO koje imaju cilj razaranje Bosne i Hercegovine (organizovanje, podsticanje i učešće u izazivanju i stvaranju međunacionalnih i političkih tenzija, terorističkih akata, diverzija, hapšenja, deportacija, protjerivanja, formiranje logora, likvidacija, prikrivanje ratnih zločina, zaštita ratnih zločinaca, zloupotrebe humanitarnih aktivnosti, blokade slobode kretanja i povratka izbjeglica itd.)
Zloupotrebe položaja i ovlasti, te ostale zloupotrebe (prava, vjere, vlasti) od DOO, a koje su u funkciji razaranja Bosne i Hercegovine
Objekti i ciljevi prema kojima su usmjerene aktivnosti DOO (državne i društvene institucije, organizacije, političke partije i organizacije, grupe, ličnosti itd.).

Glavni istraživač
Munir Alibabić, Josipa Štadlera 8 , Sarajevo, 033 471 721

Istraživači
Mihajlo Pavlović
Irisa Alibabić
Zlatko Biščević

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.1.1999.; završetak 31.12.2000.



17. SUPROTNOST I POSTRATNI IZAZOVI REGIONALNOG RAZVOJA I REGIONALNE EKONOMSKE POLITIKE U BOSNI I HERCEGOVINI

Svrha projekta
Regionalna ekonomska politika (REP). Pored prezentacije iskustva razvijenih zemalja u primjeni regionalne ekonomske politike, te komparativne analize teoretskih stavova i regionalne političke prakse, biće potrebno napraviti koncept regionalne politike Bosne i Hercegovine, polazeći od Dejtonskog dogovora – njegovih ograničenja i mogućnosti.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
1. Uvodni dio. Biće prezentirano mjesto regionalne politike u sistemu ekonomskih nauka, odnos prema njima i regionalnoj ekonomskoj politici; pojam i vrste regija, te metode regionalizacije.
2. Teorije regionalnog razvoja. Izvršiće se prezentacije relevantnih teorija o regionalnom razvoju s naglaskom na aspektima koje razmatraju, prednostima i nedostacima i preporukama za adekvatne nivoe političkog odlučivanja. Biće obrađene lokacione, klasične i neoklasične, polarizacione, dualističke teorije urbanog razvoja i druge za Bosnu i Hercegovinu relevantne teorije.
3. Metode regionalnih istraživanja i rezultata. Neke od metoda analize nisu utemeljene na prethodno razvijenoj regionalnoj teoriji, ali se primjenjuju u analizi (shift-share, input-output); dok su druge zasnovane na njoj (izvozna baza, teorija centralnog mjesta). Osim metode globalnih pokazatelja, koja je primjenjivana u praksi u Bosni i Hercegovini i input-output metode – koja je poznata ali nije primjenjivana – biće prezentirane jednostavnije među poznatim u regionalnim istraživanjima u svijetu, uključujući praktičnu primjenu, uz prezentaciju šablona na disketi.

Glavni istraživač
Murat Prašo, Derviša Numića 18B, Sarajevo, 033 646 736, Murpr@bih.net.ba

Istraživači
Ibro Popić
Osman Pelić

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1999.; očekivani završetak: 31.3.2000.



16. STANOVNIŠTVO BOSNE I HERCEGOVINE: DEMOGRAFSKI RAZVOJ U MULTIETNIČKOM DRUŠTVU


Svrha projekta
Istraživanje razvitka stanovništva u multietničkom društvu Bosne i Hercegovine.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Razvitak stanovništva Bosne i Hercegovine u toku medernizacije, tj. od početka zapadnoevropskog kulturnog preobražaja 1878. godine
Da li je multietnički sastav stanovništva remetio normalne demografske tokove u Bosni i Hercegovini, koja se nalazila u kulturnoj, društvenoj i ekonomskoj transformaciji?
Demografske posljedice ratnih razaranja u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine
Demografska budućnost Bosne i Hercegovine: može li se raspršeno i destruirano stanovništvo oporaviti i kako?
Šta očekuje bosanskohercegovačko stanovništvo u pogledu njegovog osposobljavanja za uspješnu ekonomsku aktivnost s obzirom na savremene trendove razvoja humanih resursa u svijetu?

Glavni istraživač

Ilijas Bošnjović, Gabelina 23&III, Sarajevo, 033 201 209

Istraživači
Alma Pobrić
Naris Bošnjović
Saida Traljić

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1998.; završetak: 31.3.2000.


15. SOCIOLOŠKE DETERMINANTE KRIZE URBANITETA POSTTRADICIONALNOG DRUŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE

Svrha projekta
Svrha projekta je bila da se zahvati fenomen ruralnog-urbanog konflikta posredstvom R.E. Park-W. Burgess-L. Wirthovog pojmovnika akomodacije, kompetencije, te diferencijacije i sadržaja slobodnog vremena u test kompozitnu varijablu "urbani način života” na području zeničke suburbije Radakova.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Osnovni problemi i pitanja koje je projekt tretirao jeste prostorna interpretacija post-tradicionalnog društva lociranog u urbane forme naselja Radakova. Ovi načini interpretacije su pomogli da se shvate posttradicionalni modeli koji figuriraju između njihove kulture i zadatog im prostora, koji nije njihov i u kojem su oni locirani posredstvom ratnog i postratnog stanja u Bosni i Hercegovini. Dobio se niz jasnih korelacija između socijalne grupe i prostora, te tipa migriranja u grad i prostora.
Istraživanja provedena na ovaj način, unutar uzorka bosansko-hercegovačkog grada Zenice koji pripada urbanoj T-populacijskoj distribuciji Bosne i Hercegovine, a unutar Zenice uzorka suburbije Radakova, potvrdila su značajnu korelaciju između diferencijacije i akomodacije (r=0.57); diferencijacije i kompeticije (r=0,56); i akomodacije i kompeticije (r=0,54).
Generalni faktor urbanog načina života unutar urbanih formi je akomodacija koja se značajno veže za ostale subdimenzije prostorne interpretacije od subjekta-ispitanika (n=150). Space-place relacija transponirana u simbolu napetost selo-grad indicirala je osnovnu napetost kao konflikt u aktuelnim bh. društvenim prilikama.
Projekt u nekoliko navrata aktualizira eventualna dalja istraživanja ambijenta suvremenog bh. grada koji je već formiran kao klasični grad trećeg svijeta (prenapučen, disfunkcionalan) nasuprot selu trećega svijeta (siromaštvo, detehnologizirano).

Glavni istraživač
Dr. Alisabri Šabani, Jalimanov put 1/b, Zenica, 032 411 551

Istraživači
Nihad Bećirević

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1998.; očekivani završetak: 31.3.2000.



14. RAZVOJ SVIJESTI, ZNANJA I DJELOVANJA USMJERENIH UNAPREĐENJU LJUDSKIH PRAVA, VLADAVINE ZAKONA I DEMOKRACIJE

Svrha projekta
Smisao i osnovni doprinos istraživačkih napora u skladu sa našom temom bila bi zapravo nastojanja da se uspostave uzvišeni ciljevi i ideali demokracije bez obzira na činjenicu da još uvijek nisu ispunjeni ni neki njeni elementarni zahtjevi. Razvoj svijesti, znanja i predstava o profilu društva koje se želi postići u uvjetima razvijene bogate moderne demokracije podrazumijevalo bi u prvom planu potrebu da se, uz izgradnju države i uopće svih institucija koje spadaju u domen politike, razvijaju i određena svojstva čovjeka – građanina, člana te države.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Razvoj svijesti, znanja i demokratskog angažiranja čovjeka kao pripadnika države ili uopće društvene zajednice znači stvaranje svojstava koja su nezamjenljive pretpostavke ekonomskog, ali i svakog drugog prosperiteta države i njega samog u toj državi.
Istraživanje koje podrazumijeva tema: "Razvoj svijesti, znanja i djelovanja usmjerenih unapređenju ljudskih prava, vladavine prava i demokracije” i rezultati koji bi se saopćavali sukcesivno, i na kraju završenog ukupnog projekta, pomogli bi:
1. da se što je moguće prije najzad postavi osnovna konstrukcija pravne države kojom bi se, prije svega, uspješno zaštitila ljudska prava i
2. da sami građani, pojedinačno ili udruženi u demokratske asocijacije, čine izvjesnu nužnu protivtežu državi onda kada ona prelazi granice svoje demokratsko, društveno i etničko opravdane socijalne funkcije.

Glavni istraživač
Ćazim Sadiković, Mustafe Busuladžića 23, Sarajevo, 033 441 903

Istraživači
Nežla Borić
Mirjana Nadaždin-Defterdarević

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1998.; završetak: 31.3.2000.



13. POLITIKA RAZVOJA NAUKE I TEHNOLOGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI SA PRIJEDLOGOM MJERA ZA NJENO OSTVARIVANJE

Svrha projekta
Brze promjene u nauci, tehnologiji, društvu nameću potrebu djelovanja zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini radi upravljanja razvojem tih ljudskih djelatnosti. Imajući u vidu značaj nauke i tehnologije za cjelokupni razvoj društva, kao i zahtjev za njihovo značajno učešće u rješavanju vitalnih problema značajnih za Bosnu i Hercegovinu, nameće se potreba izrade programskih dokumenata bitnih za razvoj nauke i tehnologije u Bosni i Hercegovini.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Politika razvoja nauke i tehnologije u Bosni i Hercegovini trebalo bi da sadrži osnovne ciljeve, pravce i prioritete razvoja nauke i tehnologije u Bosni i Hercegovini, a koji bi se ostvarivali putem:
1. Programa podrške osnovnim istraživanjima;
2. Programa podrške istraživanjima u oblasti tehnološkog razvoja;
3. Programa podrške transfera znanja i tehnologija iz naučno i tehnološki razvijenih sredina prema nama;
4. Programa obezbjeđivanja nove i održavanja ranije nabavljene opreme i prostora za naučne i istraživačke djelatnosti;
5. Programa podrške međunaarodne naučne saradnje;
6. Programa podrške usavršavanja naučnog i istraživačkog kadra u Bosni i Hercegovini;
7. Programa nabavke naučne literature iz inostranstva;
8. Programa podrške podmlađivanja naučnog i istraživačkog kadra;
9. Programa podrške uređivanja i publikovanja naučnih časopisa, naučnih knjiga i monografija;
10. Programa izgradnje baze podataka Ministarstva nauke i kulture u sektoru nauke;
11. Programa podrške organizovanju naučnih skupova, naučnih društava i naučnih institucija;
12. Programa podsticanja aktivnosti naučnih i strukovnih udruženja u Republici i
13. Programa unapređenja kvaliteta koje bi predlagao sektor za nauku ministarstva nadležnog za razvoj nauke a utvrđivao bi ministar nadležan za poslove nauke.
Politika bi trebalo da ima cilj da podstakne razvoj nauke i tehnologije i poveća njihov doprinos razvoju društva, uz najveću moguću primjenu novih znanja i tehnologija u korištenju kadrovskih, tehnoloških i prirodnih komparativnih prednosti Bosne i Hercegovine, kako bi se obezbijedile kompetentnost i konkurentnost u međunarodnim okvirima.

Glavni istraživač
Prof. dr Daniel Romano, Kordunaška 6, Banja Luka, 051 644 518

Istraživači
Dr.Živojin Erić
Biljana Kukrić
Branka Škiljić
Ana Romano

Vrijeme izvođenja:
Početak 1.1.1999.; očekivani završetak: 31.12.2000.



12. PERSPEKTIVE PRIMJENE I RAZVOJA NAPREDNIH TEHNOLOGIJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Svrha projekta
Nove tehnologije su dio novih političkih, ekonomskih i civilizacijskih odnosa u bosanskohercegovačkom društvu. Oblikovanje beskonfliktnog društva, afirmacija povjerenja i uvažavanje razlika kao bogatstva u Bosni i Hercegovini vezani su za afirmaciju naučno i tehnološki orijentisane kulture. Projekt na prihvatlljiv način daje sintezu socio-ekonomskih posebnosti u Bosni i Hercegovini i svjetskih informatičkih procesa. Projekt, dakle, povezuje našu stvarnost i budućnost sa tehnologijom kao presudnim akceleratorom.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Informatičke tehnologije za Bosnu i Hercegovinu imaju posebnu važnost. Ovaj istraživački projekt preslikava savremene tehnološke trendove u svijetu na sumorne političke, ekonomske i kulturne prilike u Bosni i Hercegovini. Globalizacijski aspekt savremene tehnologije ugrožava aktuelnu političku atmosferu, prvenstveno nacionalistički trostruki autizam. Rekonstrukcija ekonomije i uspješan tranzicijski proces su, zapravo, mjera afirmisanja internet ekonomije u Bosni i Hercegovini sa svim procesima koje izaziva. Bosanskohercegovačka kulturna i duhovna sfera, također, mora biti zahvaćena univerzalističkim tendencijama u naprednim tehnologijama. Ovim projektom je istražen bh. problematični milje i napravljena njegova sinteza sa hi-techu svjetskim trendovima koji imaju i duboku sociološku u kultirološku dimenziju. Prodor informatičkih tehnologija, koje simbolizuju sve domete moderne nauke i tehnike , zapravo je spasonosno zračenje društvenih (i svih ostalih) maligniteta u Bosni i Hercegovini.

Glavni istraživač
Ognjen Huskić, Kralja Tvrtka 13, Livno, 034 202 736

Istraživači
Sulejman Velić
Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.1.1999.; očekivani završetak: 31.12.2000.



11. OPĆINA I ŠKOLA U DECENTRALIZIRANOM OBRAZOVANJU

Svrha projekta
Predmet projekta je ispitivanje uloge i značaja općine i škole u decentraliziranom obrazovanju proisteklim decentralizacijom obrazovanja prema općini i školi.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Do 1992. godine obrazovanje u Bosni i Hercegovini je bilo centralizovano. Postojao je jedan jedinstveni odgojno-obrazovni sistem sa jedinstvenim zakonima i propisima, pedagoškim standardima, nastavnim planovima i programima, udžbenicima i dr. Stjecajem okolnosti, u ratnim uslovima, nastala su tri obrazovna sistema i oni i danas traju. Koncept decentralizacije obrazovanja uključen je u politička dokumenta, legitimiran Ustavom FBiH, a da se šire nisu razmotrili faktori i uslovi za dolazak do promjena i preduzete odgovarajuće aktivnosti za osmišljavanje mehanizma njegove implementacije.

Projektom se željelo:
razmotriti sve dostupne izvore koji se tiču decentralizacije obrazovanja u pojedinim zemljama, a naročito njihove uspješne prakse
analizirati postojeću školsku legislativu dijelu koji se odnosi na upravljanje obrazovanjem i uloge općine i škole
obezbijediti prilike da obrazovne vlasti na lokalnom nivou, direktori škola, nastavnici i roditelji budu zajedno uključeni u promišljanje
modeliranja procesa decentralizacije i stvaranja uslova za implementaciju decentraliziranih funkcija u obrazovanju.

Glavni istraživač
Dr. Hasnija Muratović, Avde Smajlovića 1, sarajevo, 033 651 145

Istraživači
Mira Merlo
Nadežda Radić
Jasminka Nalo
Mirsad Islamović
Hašim Sinanović
Salem Halilović

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.1.1999.; završetak: 31.6.2000.



10. OBRAZOVANJE MLADIH ZA STVARANJE AMBIJENTA ZDRAVOG ŽIVLJENJA

Svrha projekta
Preventivno djelovanje na zloupotrebu droga kroz informisanje mladih i nastavnika. Projekt potiče kreativne aktivnosti sa istim ciljem uz prilagodbu postojećih nastavnih programa.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Problem: Kvalitet informisanosti u školama o bolestima ovisnosti
Pitanje: Kakva je informisanost o ovoj problematici
Načini kvalitetnog obrazovanja nastavnika i učenika
Koje metode i oblike rada odabrati
Trenutno znanje o ovom problemu
Kakvo je trenutno znanje i stanje učenika i nastavnika
Nedostatak kontinuiranog rada na problemu prevencije
Kako obezbijediti kontinuirani rad prevencije u školama
Nedostaci u postojećim obrazovnim aktivnostima
Kako ih otkloniti
Stilovi življenja mladih i samosvijest
Kako unaprijediti zdrave stilove življenja i pronalaženja najprihvatljivijih metoda i   
alternativa za razvijanje samosvijesti
Vlastita odgovornost kao brana zloupotrebe
Kako razviti vlastitu odgovornost

Glavni istraživač
Prof. dr. Zlata Žigić, Stupine B7, Tuzla, 035 232 604

Istraživači
Ediba Pozderović
Zerema Obradović
Edin Husarić
Mirza Mulaosmanović
Ernesa Mešić

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1999.; očekivani završetak 31.3.2001.



9. MEĐURELIGIJSKO POVEZIVANJE NAUČNO-ISTRAŽIVAČKIH RADNIKA I STUDENATA BOSNE I HERCEGOVINE

Svrha projekta
Cilj projekta je da se iznesu važne naučne istine široj javnosti u Bosni i Hercegovini, na razumljiv i prihvatljiv način, radi poboljšanja međuljudskih odnosa i samog kvaliteta života ljudi u Bosni i Hercegovini i šire. Jedno od najvažnijih pitanja u nauci – pitanje porijekla čovjeka, nedvosmisleno ukazuje da je koncept stvaranja svijeta, kojeg deklaratavno prihvataju zastupnici dominantnih religijskih konfesija u Bosni i Hercegovini (islam, hrišćanstvo, judaizam), naučno vjerodostojan.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Pokretanje pitanja naučne vjerodostojnosti Mojsijevog izvještaja o stvaranju je od velike važnosti jer, ukoliko se potvrdi da jeste, iz toga implicira da su svi ljudi na ovim prostorima braća, jer potječu od istog Tvorca i od istog Adama i Eve. (Generalno, zastupnici jevrejskog religijskog koncepta prihvataju samo izvještaj Starog zavjeta, kao dodatno otkrivenje tvorca, dok islamski koncept generalno prihvata i Stari i Novi zavjet, ali i Kur'an, kao još jedno otkrivenje tvorca. Važno je istaći da je zajedničko za sva tri koncepta da prihvataju prvih pet knjiga Starog zavjeta (5 knjiga Mojsijevih), od kojih bi se tretiralo samo 11 poglavlja Prve knjige Mojsijeve u kojima je dat izvještaj o stvaranju univerzuma, života i čovjeka).
Pošto su još od srednjeg vijeka najveći naučnici, kao što su bili Njutn, Paster, Paskal, Mendel, Maksvel, Kepler i drugi, zastupali koncept stvaranja opisan u Mojsijevom izvještaju, a i danas veliki broj naučnika širom svijeta iznosi naučne potvrde tog izvještaja, postoji mnoštvo činjenica koje bi se mogle prezentovati radi boljeg razumijevanja našeg zajedničkog porijekla i naše biološke i genetske bliskosti.

Glavni istraživač
Miroljub Petrović
Jovana Raškovića 107
Banja Luka
Tel. 051 214 145

Istraživači
Milanko Džuver
Zoran Veselinović

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1999.; očekivani završetak: 31.3.2001.



8. KNJIŽEVNOST BOSNE I HERCEGOVINE IZMEĐU POETIKE I IDEOLOGIJE

Svrha projekta
Razvojni tijek književnosti deset stoljeća stvarane na tlu Bosne i Hercegovine ima svoju cjelovitost i specifičan kontinuitet. Unutar dijakronijskog pregleda bosanskohercegovačke književnosti, od prvih pisanih spomenika do postmodernističkih pisaca iz druge polovice dvadesetog stoljeća, što ga želimo napisati, rukovodit ćemo se prema dva osnovna načela sistematizirane građe – načelom periodizacije izvorne literature i njenom klasifikacijom unutar različitih stilskih i vremenskih razdoblja.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
U svom početnom razdoblju, razdoblju srednjeg vijeka, Slaveni nastanjeni na bosanskohercegovačkom tlu ubrzano su se asimilirali u već postojeću romano-latinsku kršćansku kulturu. Čim su se bosanski banovi državno učvrstili, okružili su se, poput drugih vladara europskoga srednjovjekovlja, retorima, svećenicima, juristima i pjesnicima. Kulturni krug okupljen oko banskih dvora uspio je, tijekom četiri stoljeća, razviti i etablirati autentičan bosanski kulturološki i ideološki sinkretizam, najintenzivnije naglašen u institucionaliziranju Crkve bosanskih kršćana.
Tri paralelna tijeka;
Nakon 1463. godine, kada je Bosna dobila nove gospodare, drugačije političko-ekonomsko ustrojstvo i novi dominantan religijsko-civilizacijski model, ona gubi dotadašnju kulturološku kompaktnost. Zapravo, njena civilizacijska zaokruženost unutar velikog Otomanskog carstva dobija četiri različita kulturološka modela. Dolaskom Turaka i Jevreja Bosna i Hercegovine se obogaćuje novim svjetonazorima, novim kulturološkim sinkretizmima. Književno se stvaralaštvo počinje razvijati kroz tri paralelna tijeka, hrvatski koji se nastavlja na zrelo europsko romano-latinsko srednjovjekovlje, srpski dio se veže uz srpsku srednjovjekovnu eklezijastiku i uz pučku kulturu koja preuzima psihološku inicijativu, te bošnjački što se stvara na orijentalnim jezicima kao i na bosanskom, pa se čini neophodnim da se ispitaju baš ona mjesta gdje se sučeljavaju, sudaraju li podudaraju ideološko i poetičko u svim tim različitim živopisno prisutnima na istom mjestu. Ova su tri, uvjetno rečeno, moderna književna žanra proistekla u Bosni, iz Bosne, i cijelom južnoslavenskom području drage epike. Koliko je voljena i pažena epika svjedoče brojne zbirke, antologije, izbori, biseri, dragulji, pregledi-zavičajni ili globalni-epski spjevovi srpskih, hrvatskih i bošnjačkih, od anonimnih autora do onih individualiziranih, autorskih. Čak i kada je era romantizma sasvim zašla! Naši će istraživači, uvažavajući činjenicu postojanja i estetičke vrijednosti spjeva, malo više pozornosti obratiti na njegovo socio-psihološko izopačavanje, na mentalni proces čiji je krajnji ishod bila nekritička kolektivna mitomanija, to jest prihvaćanje fiktivne "istine” iz epike za povijesnu činjenicu.

Glavni istraživač
Dr. Nirman Moranjak-Bamburać, Hamze Orlovića 11, Sarajevo, 033 667 845

Istraživači
Muhamed Dželilović
Jasna Šamić
Nela Rubić

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1998.; završetak: 31.3.2000.



7. JAVNO MNIJENJE U BOSNI I HERCEGOVINI 1999./2000.

Svrha projekta
Glavni cilj ovog projekta jeste utvrditi sličnosti i razlike u "jedinstvu različitosti” bosanskohercegovačkog norodnosnog bića. Preciznije i konkretnije utvrditi socio-demografske, socio-ekonomske i socio-psihološke sličnosti između Srba, Hrvata , Bošnjaka i ostalih, odnosno odrediti profil razlika i sličnosti po ovim varijablama.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
U konceptualizaciji pojma "javnost” javljaju se različiti teorijski modeli. Najznačajniji su sociološki, ili diskurzivni model, te individualistički ili agregat-model. Prema sociološkom modelu, javnost je neformalni, labavo organizirani, kolektivitet koji nastaje i mijenja se u toku rasprave o nekom spornom društvenom problemu (Blumer, 1946.). Individualistički ili agregat-model javnost shvaća kao agregat pojedinaca, a javno mnijenje kao zbir pojedinačnih mnijenja (prema Lamza-Posavec, 1995.). U konceptualizaciji pojma "mnijenje" često se polazi od komunikološkog, zatim sociološkog i psihološkog stajališta, ili njihove kombinacije. Mnijenje se posmatra kao nepouzdani sud ili rezoniranje, kao bihevioralna ili psihološka pojava, ili kao agregat stavova i uvjerenja. Šta je to javno mnijenje? Mnogobrojni teoretičari se značajno razilaze u pojmovnom određenju javnog mnijenja. Jedan od njih, B.C. Hannessy (1965.), kaže da "gotovo postoji isto toliko definicija javnosti koliko je i pisaca o javnom mnijenju”. Većina istraživača se slaže da je radi jasnijeg pojmovnog određenja potrebno odvojeno konceptualizirati pojmove "javnosti” i "mnijenja”.

Glavni istraživač
Dino Đipa, Vranjače 48, Sarajevo, 033 203 225, PRISM@bih.net.ba

Istraživači
Elvira Duraković
Stanko Smoljanić
Marko Romić

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1999.; očekivani završetak: 31.3.2001.



6. JAČANJE POVJERENJA KROZ SNAŽENJE AGRARA I ADEKVATNIJU PRIMJENU ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE TOKOM TRANZICIJE BOSANSKOHERCEGOVAČKE AGRO-EKONOMIJE

Svrha projekta
Svrha ovog projekta je, prije svega, ponovno jačanje suživota i povjerenja (temeljne vrijednosti bosanskohercegovačkog društva, te afirmacija pozitivnih vrijednosti koje proistječu iz bosanskohercegovačkih različitosti) na širem području Bosne i Hercegovine.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Jedan od bitnih zadataka i ciljeva ovog projekta je ponovno jačanje suživota i povjerenja na širem području Bosne i Hercegovine. Dijalog (odnosno prepoznavanje svoje različitosti u odnosu na svoje okruženje i različitost drugih u odnosu na sebe) je osnova naše normalne budućnosti i njegov nedostatak ili nepostojanje u proteklih nekoliko godina kočilo je građenje demokratskog društva Bosne i Hercegovine. Istraživački tim je imao sljedeće aktivnosti:
jačanje povjerenja kroz snaženje agrara
primjena novih znanstvenih iskustava i tehnoloških postupaka
istraživanje tranzicije bh. agro-ekonomije
anketu (koja je provedena u okolini Sarajeva i Banjoj Luci radi stvaranja globalne slike trenutnog stanja u bh. društvu).
Istraživači smatraju da je građenje bh. demokracije (utemeljenje na štićenju ljudskih prava i vladavini zakona), također, moralna obaveza intelektualaca s obzirom na snagu kojom oni raspolažu.

Glavni istraživač
Enida Mališević, Gornja Jošanica 2/40, Vogošća, 033 430 363

Istraživači
Nezir Tanović
Josip Čota
Boško Gaćeša
Fuad Turalić
Ljubomir Radoš

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1998.; završetak: 31.3.2000.


5. FRAGMENTI KULTURNE HISTORIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Svrha projekta
Prezentirati i tekstološki analizirati nepoznate rukopise pronađene u arhivskim zbirkama Zemaljskog muzeja
Rekonstruirati zbirku nepoznatog Književnog arhiva Bosanaca i Hercegovaca
Teorijski i praktični aspekti rekonstrukcije bosniacae
Priča o sarajevskoj Haggadi, jednom od simbola Bosne
Bibliografija jevrejskih časopisa Bosne i Hercegovine
Definirati virtuelnu biblioteku Bosne i Hercegovine – novi književni arhiv Bosanaca i Hercegovaca

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
1. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine kao paradigma zemlje Bosne;
Razvoj znanstvenih istraživanja;
Institucije nastale iz Zemaljskog muzeja;
Uspon i pad strategijskih opredjeljenja razvoja Zemaljskog muzeja;
Zbirke, posebno zbirke njegove biblioteke, razmjena publikacija
2. Zemaljski muzej i Institut za proučavanje Balkana Karla Patscha – sličnosti, razlike i konflikti;
Književni arhiv Bosanaca i Hercegovaca, zaboravljena epizoda razvoja Instituta;
Problem dr. Vladimira Ćorovića; Legati Instituta;
Nepoznati rukopisi: Svetozar Ćorović, drama "U mraku” (1909.); cjelokupna zbirka pjesama Avde Karabegovića Hasanbegova;
Palimpsest posthumnog izdanja ili o političkoj upotrebi poezije; zbirka vojničkih pjesama iz Prvog svjetskog rata; "Bibliografija
Bosanaca i Hercegovaca” dr. Pavla Mitrovića;
Orijentalna zbirka muzeja
3. Problem "brisanja sjećanja”
Destrukcija Orijentalnog instituta (18. maj 1992.) i Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (25. avgust 1992.);
Pojam bosniaca;
Rekonstrukcija zbirki Orijentalnog instituta i Narodne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine;
Buduće odgovornosti bibliografa i bibliotekara za rekonstrukciju bosniacae;
Metodološka napomena o načinima traganja
4. Nova svjedočenja;
Historijski izvori priče o Haggadi;
Priča o sarajevskoj Haggadi, konstrukcija, dekonstrukcija i hipertext;
Nastavak priče i njene posljedice
5. Novi predgovor rabiu Moricu Leviju; Moric Levi "Sefardi u Bosni” (1911.)
6. Prilog bibliografiji bosanskohercegovačkih jevrejskih časopisa
(Židovska svijest 1921.-1923.)
(Jevrejski život 1924.-1926.)
(Narodna židovska svijest 1924.-1927.)
(Jevrejski glas 1928.-1941.)
7. Što je potrebno učiniti da se stvori univerzalni Virtuelni arhiv Bosanaca i Hercegovaca; Prijedlog digitalne biblioteke: njen
sadržaj, oblik i korisnici.

Glavni istraživač
Dr. Kemal Bakaršić, Višnjik 23, Sarajevo, 033 679 834

Vrijeme izvođenja:
Početak 1.10.1998.; očekivani završetak: 31.3.2000.



4. FENOMENOLOGIJA SVETIH PROSTORA U BOSANSKIM RELIGIJAMA

Svrha projekta
Pokazati da fenomeni svetih prostora u Bosni i Hercegovini potvrđuju našu hipotezu da je u Bosni, prije kultura koje su se razvile u okviru zvaničnih religijskih zajednica i njihovih institucija, postojala jedna pretkultura Bosne ili kultura prima Bosne koja je u najdirektnijoj vezi sa predanjem.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Smatramo da će istraživanja predviđena projektom pokazati da fenomeni svetih prostora u Bosni i Hercegovini, odnosno u ovovremenim bosanskim religijama, potvrđuju našu hipotezu da je u Bosni, prije kultura koje su se razvile u okviru zvaničnih religijskih zajednica i njihovih institucija, postojala jedna pretkultura Bosne ili kultura prima Bosne koja je u najdirektnijoj vezi sa predanjem. Nekoliko primjera iz dosadašnjih autorovih istraživanja pećine i pećinama sličnih mjesta, koja su u koliko-toliko zaokruženom obliku publikovana u radu "Bosansko sveto podzemlje” (Blagaj, 11, 1. 1998.) pokazuje da su u Bosni i Hercegovini pećine kao sveta mjesta poštovane u svim bosanskim religijama kroz gotovo sva vremenska razdoblja. U posljednje vrijeme (50 godina) to poštivanje i značaj koje su sveta mjesta imala u religijskoj praksi nastoje se marginalizirati posebno od državnih struktura (zabrane, pomjeranje datuma i sl.) a u novije vrijeme i vjerskih službenika. Simbolika pećine i njeno značenje nisu u dosadašnjim istraživanjima prepoznati kao duhovna baština koja transcendira svaku religijsku zasebnost. Slično je i sa vrelima, vrhovima planina i šumama jer, pored dosadašnjih istraživanja pećina, i skromna istraživanja vrela, vrhova ali i pojedinačnih lokaliteta pokazuju (doduše, samo u naznakama ali tome je, prema našem mišljenju, razlog slaba istraženost) da su ovi fenomeni imali narav svetih mjesta.

Glavni istraživač
Jasminko Mulaomerović, Bajrama Zenunija 6, Sarajevo, 033 463 390, JMULAOME@utic.net.ba

Istraživači
Ilhan Dervović
Dragana Ćulibrk
Enisa Omanović
Rešid Hafizović

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.3.1999.; očekivani završetak: 31.12.2000.



3. DUGOROČNA TENDENCIJA UNIŠTAVANJA ZEMLJIŠTA U BOSNI I HERCEGOVINI I NAČINI NJEGOVOG SPREČAVANJA

Svrha projekta
Proučavanje raznih oblika degradacije, destrukcije i kontaminacije tla, posebno veliki gubitak zemljišta zbog urbanizacije itd., kao i katastrofalni učinci erozije. Također se proučavaju i predlažu mjere sprečavanja šteta na zemljištu, kao i sanacija posljedica već nanesenih šteta.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
U Bosni i Hercegovini izgradnjom raznih objekata godišnje se gubi više od 5000 hektara zemljišta. Prema optimističkoj prognozi, u Bosni i Hercegovini bi zemljište potpuno nestalo za 200 godina, a prema pesimističkoj već za 50 godina. Oko 90% zemljišta, prvenstveno brdsko-planinskog reljefa, napadnuto je erozijom koja degradira tlo i odnosi ga. Erozija je naročito pojačana pogrešnim načinima korištenja tla u poljoprivredi: pogrešnim izbora usjeva na nagibima, pogrešnim načinima obrade tla i sjetve. Zemljište se degradira i kontaminacijom raznim polutantima iz industrije, saobraćaja, poljoprivrede, hrpama raznolikog otpada i smeća itd., tako da to ugrožava i kvalitet proizvedene hrane. Projekt istražuje načine racionalizacije korištenja zemljišta u ekspanziji gradova, sela, industrije, rudnika, saobraćajnica itd.

Glavni istraživač
Prof. Dr. Taib Šarić, Ferhadija 15, Sarajevo, 033 440 546, TSARIC@utic.net.ba

Istraživači
Dr Vladimir Beus
Mirha Đikić
Drena Gadžo

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1998.; završetak: 31.3. 2000.



2. BUDUĆNOST ENERGETIKE U BOSNI I HERCEGOVINI

Svrha projekta
Projekt "Budućnost energetike u Bosni i Hercegovini” treba da osigura preduvjete nužne za stalan rad na usmjeravanju proizvodnje i korištenja energije u Bosni i Hercegovini. Budući da uslovi za izradu cjelovite strategije energetike Bosne i Hercegovine, zbog različitih razloga, nisu osigurani, od momenta iniciranja 1994. godine do danas, rad u procesu realiziranja ovog projekta treba da osigura inicijalne pretpostavke za izradu strategije energetike Bosne i Hercegovine i njeno stalno inoviranje.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Istraživački tim će tokom realiziranja projekta raditi na uspostavi komunikacija s nosiocima energetske privrede u zemlji i institucijama aktivnim u oblasti energetike u svijetu. Rezultati tih komunikacija treba da osiguraju kadrovsko jezgro tima i baze podataka nužne za izradu cjelovite strategije energetike Bosne i Hercegovine.

Glavni istraživač
Prof. Dr. Emin Kulić, Vrazova 2, Sarajevo, 033 445 349, ekulic@utic.net.ba

Istraživači:
Alija Lekić
Sead Sirbubalo
Haris Lulić
Nihad Hodžić
Nijaz Delalić

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1999.; očekivani završetak: 31.3.2001.



1. BOSNA U EUROPSKOM SREDNJEM VIJEKU

Svrha projekta
Utvrditi razvojne cikluse europskoga srednjovjekovlja i u crkveno-političkoj, ekonomskoj i kulturološkoj sferi, njihovu međusobnu povezanost i uvjetovanost, te u tom najširem okviru odrediti mjesto srednjovjekovne Bosne kao zemlje koja se nalazila u prijelaznoj zoni europske kulture. Ovaj istraživački cilj formuliran je na temelju evidentnoga raskoraka između rezultata pojedinačnih istraživanja i ideoloških stereotipa koji još uvijek određuju ukupni pogled na bosanski srednji vijek.

Problemi i pitanja koje projekt istražuje
Postavljanje sinteze kao cilja kojemu nije žrtvovana analiza treba pokazati u kojoj mjeri je srednjovjekovna Bosna, prvenstveno u oblasti dvorske (kleričke) kulture, činila dio europskog kulturnog pejzaža. Umjetnički stilovi, pravna shvaćanja, heraldika, tipovi vladarske ideologije i monarhijske pobožnosti, mentalitet feudalne klase, viteštvo, genealoške i političke veze... najmarkantniji su pokazatelji univerzalizacije europske kulture u čijem se okviru uspostavljala kohabitacija sa vladajućim standardima. Već su preliminarna istraživanja pokazala visok stupanj korespondentnosti bosanske srednjovjekovne kulture sa europskim standardima, a njihov dalji tok taj dojam je uobličio u koherentan zaključak. Srednjovjekovna Bosna u svim je ključnim aspektima predstavljala organski dio koji je gravitirao Rimu kao svome crkvenom središtu, ali sa osobenostima proisteklim na temelju ćirilo-metodijanske baštine kao temeljne pretpostavke kulturnoga oblikovanja slavenskoga svijeta.

Glavni istraživač
Dubravko Lovrenović, Filozofski fakultet, Franje Račkog 1, 032 202 712

Vrijeme izvođenja:
Početak: 1.10.1998.; završetak: 31.3.2000.