Centar za obrazovanje

Razlog osnivanja Centra za obrazovanje jeste u potrebi da cilj osnivanja i rada MFB – dekonstruiranje i konstruiranje znanja o politici i ekonomiji Bosne i Hercegovine – bude dostižan u procesu reforme ukupnog obrazovanja prema njegovoj skladnosti s najraspoloživijim iskustvima.


Centar za obrazovanje MFB osnovan je općom odlukom Upravnog odbora krajem 2001. godine. On je dio organizacije MFB s tri regionalna centra - u Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli i sedam tematskih/istraživačkih centara – za strateške studije, za obrazovanje, za studentske programe, za proučavanje historije, za regionalnu saradnju, za rodna pitanja, za tehnologije i ekonomski razvoj (s dva odsjeka: za poduzetništvo i javno/privatno partnerstvo i za napredne i informacijske tehnologije).

Misija:

Centar će svoje aktivnosti usmjeriti na reformu obrazovanja u Bosni i Hercegovini u oblastima višeg i visokog školstva, a posebno će raditi na osavremenjavanju nastavnog procesa i uvođenju viših standarda u poučavanju, te na dezideologizaciji i demokratizaciji škole kao javne institucije od izuzetnog značaja za društveni i politički život zemlje

  • Podizanje opće svijesti građanstva, a posebno stručnjaka koji rade u obrazovnim institucijama, o potrebi sistematske promjene postojeće obrazovne prakse, te njenih pravnih i institucionalnih okvira;
  • Kritika naslijeđenih shvaćanja o svrhama, ciljevima i metodama poučavanja i komunikacije;Podsticanje i osnaživanje ideja i inicijativa koje bi mogle doprinijeti poboljšanju obrazovanja, pogotovu ako one dolaze iz civilnog društva i nevladinih organizacija;
  • Saradnja sa međunarodnim organizacijama i domaćim vladinim institucijama na reformi obrazovanja;
  • Koordinacija različitih aktivnosti i projekata na nivou čitave zemlje, a pogotovo podrška oblicima saradnje koji povezuju različite entitete, kantone ili tipove organizacija i institucija (međunarodne institucije, zvanične vladine institucije i nevladine organizacije i udruženja).
  • Kritika danas dominantne etnopolitike kakva se pojavljuje i upražnjava u obrazovanju, tj. svih oblika etnonacionalističke indoktrinacije mladih u školskim institucijama;
  • "Obrazovanje za građanina” uvoditi u javno mnijenje i u obrazovne institucije kao glavni društveni cilj cjelokupnog obrazovnog procesa (na mjesto pseudopedagoške floskule o "kreativnim ličnostima,” čiji ispražnjeni politički sadržaj upravo otvara prostor za indoktrinaciju učenika);
  • Zalagati se za građanski, laički karakter obrazovne politike i obrazovanja istovremeno naglašavajući poseban značaj religijskog obrazovanja u multietničkom društvu u kojem se konfesionalni identitet uglavnom poklapa sa etničkim;
  • Demokratizirati škole, ne naprosto uvođenjem nastavničkih metoda okrenutih učeniku nego otvarajući prostor učenicima, studentima, ali i nastavnicima, za javni kritički sud, za aktivnu participaciju u radu i javnom životu škole i univerziteta, za obostrano ocjenjivanje i vrednovanje ostvarenih rezultata, itd.
  • Omogućiti učenicima, studentima i nastavnicima imanentni politički i društveni oblik rada primjeren obrazovnim institucijama: uspostavljanjem redovnih javnih foruma debate, kritičkog preispitivanja, organiziranjem okruglih stolova, prezentacija, itd;
  • Povezivanje škola i univerziteta sa lokalnom zajednicom, sa širom društveno-političkom zajednicom i javnim mnijenjem kroz različite oblike školskih i vanškolskih aktivnosti;
  • Kritika despotskog karaktera školskih institucija i široko uvriježene prakse discipliniranja koja se ustvari podmeće za sam proces učenja i vaspitanja;
  • Razobličavanje u javnosti svih oblika nevidljivog i podmuklog oblika povezivanja moći i znanja, ideologije i znanosti, predrasuda i plodnih pretpostavki, doktrinarnih pristrasnosti i političkih opredjeljenja itd;
  • Iznošenje na vidjelo svih pritajenih oblika etničke i vjerske diskriminacije u građanskoj praksi obrazovanja u multikulturnom okruženju;
  • Pospješivanje saradnje sa uglednim stranim obrazovnim institucijama i ekspertima;
  • Promjena nastavnih planova u oblasti društvenih znanosti i humanističkih disciplina;
  • Pomoć i podrška mladima u njihovom demokratskom organizovanju i znanstvenom istraživanju;
  • Organiziranje u području civilnog društva alternativnih i rivalskih oblika znanstvenog udruživanja, saradnje i istraživanja, koji će pružati primjer i davati podsticaj državnim obrazovnim institucijama u njihovom razvitku.

Prijedlog članova Odbora

Predsjednik Centra za obrazovanje predlaže sljedeće članove Odbora Centra:
Maksuma Topalović (Kakanj); Asim Mujkić (Sarajevo); Dženana Kalaš (Sarajevo); Dinko Delić (Tuzla).
Predsjednici regionalnih i tematskih centara pozvani su da ovaj prijedlog razmotre i dopune, kako bi on podržavao planiranu cjelovitost Centra za obrazovanje u okviru djelatnosti MFB.