250. godišnjica Žalostne pisance plemenite Asanaginice

Mi, navedeni sudionici Petog internacionalnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta (Sarajevo, 19. novembra 2022), predlažemo bosanskohercegovačkim, crnogorskim, hrvatskim i srbijanskim vlastima te obrazovnim i znanstvenim institucijama da, uz obilježavanje 250. godišnjice Žalostne pisance plemenite Asanaginice, zamole Opću skupštinu Organizacije ujedinjenih nacija i Organizaciju za obrazovanje, znanost i kulturu Ujedinjenih nacija da proglase

UN sedmicu usmene tradicije u svijetu

Nakon prvog objavljivanja balade Žalostna pisanca plemenite Asanaginice 1774. godine u knjizi Viaggio in Dalmaziatalijanskog opata Alberta Fortisa, to djelo usmene tradicije utječe u svijetu kao neosporivo svjedočanstvo života i kulture slavenskog juga, ali i kao podsticaj dubljim razumijevanjima odnosa usmenosti i pismenosti. U njoj su na ushitan način ogledana temeljna ljudska pitanja o Bogu, o čovjeku, i mušku i žensku, o ocu, majci i djeci, o jedinstvu i razlikama, o neotklonjivoj pluralnosti ljudskih društava, o granicama među narodima te o neosporivosti prava svakog pojedinca da živi i bude sretan. Ustrajne tvrdnje da je to bošnjačka, hrvatska ili srpska balada znače da je ona i svih njih, i pojedinačno i zajedno, ali i cijelog svijeta te da sobom osporava sva ideologijska ustrajavanja na razdvajanjima i suprotstavljanjima ljudi.

Odmah nakon njenog prvog objavljivanja prevodili su je i tumačili Johann G. Herder, Johann W. Goethe, Walter Scott, Samuel T. Coleridge, Adam Mickiewicz, Aleksandar S. Puškin, Prosper Merimée i mnogi drugi širom svijeta. Tek s razumijevanjem njenog utjecaja u svijetu shvatljiva je podrška Jerneja Kopitara Vuku Stefanoviću Karadžiću da u usmenom naslijeđu središnjih prostora slavenskog juga traži i nalazi razloge za otkrivanje i potvrđivanje zajedničke budućnosti naroda u kojima je nastala i trajala ta balada. Polazeći od tom baladom podstaknutih razumijevanja evropske kulture, Matija Murko je uputio homerologa Milmana Parryja i njegove saradnike da u svijetu Žalostne pisance plemenite Asanaginice tragaju za perenijalnim sadržajima usmenog naslijeđa. A to je bitno utjecalo na sadašnja shvatanja odnosa usmenosti i pismenosti, što je odraženo u teško izbrojivom mnoštvu znanstvenih djela širom svijeta. Tako, brojne pojave u umjetnosti, kulturi i znanosti novog doba, kakve su one podstaknute djelima Friedricha S. Kraussa, Sigmunda Freuda, Marshalla McLuhana i mnogih drugih, opravdano je povezivati s višedimenzionalnim poljima kulture u čijem središtu je i Žalostna pisanca plemenite Asanaginice.

Iako su u etnonacijskim ideologijama novog doba s njima povezani programi primali užasavajuće razmjere, u opakim nastojanjima da razlike budu istaknute protiv temeljnih sadržaja zajedničke kulture, u baladi Žalostna pisanca plemenite Asanaginice mnogi pisci, slikari i muzičari te historičari i teoretičari nalazili su i nalaze podsticaje za nadlaženje sukobljenosti i netolerancije, za snaženje ideala o čovjeku kao temelju sveg postojanja, o čovjeku kao neotklonjivom sudioniku svakog znanja. U tome na što je ljude u gotovo svim kulturama svijeta podsticala Žalostna pisanca opravdano je tražiti onu viziju budućnosti za kojom čeznu i ljudi ovog doba.

Uvjereni da je ta balada dobro svih nas, i Bošnjaka i Crnogoraca, i Hrvata i Srba, ali i naš glas u svijetu i priznanje svijeta nama, smatramo opravdanim pozvati, i zajednički i pojedinačno, najširu svjetsku javnost da 2024. godina širom svijeta bude obilježena kao "250. godišnjica Žalostne pisance plemenite Asanaginice”. Uz to, smatramo opravdanim predložiti da Opća skupština Organizacije ujedinjenih nacija, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu Ujedinjenih nacija i drugi važni činitelji međunarodnog poretka povodom navedene godišnjice proglase UN sedmicu usmene tradicije u svijetu.

Predlagači

Aldina Ademović, Mile Babić, Amira Banjić, Edina Bećirević, Zanin Berbić, Amira Dervišević, Džamna Duman, Rašid Durić, Nirha Efendić, Arnela Fazlić, Andrea Feldman, Jakob Finci, Amra Hadžimuhamedović, Safet HadžiMuhamedović, Enisa Hajdarević Šojko, Mevludin Hasanović, Sead Husić, Enes Kujundžić, Mirsad Kunić, Miloš Lazin, Fatima Mahmutćehajić, Rusmir Mahmutćehajić, Ivo Marković, Desmond Maurer, Jefimija Mijanović Jukić, Krsto Mijanović, Lejla Nakaš, Žarko Papić, Jusuf Piralić, Amel Suljić, Hazim Šabanović, Nataša Šaf Bubalo, Fatima Veispahić, Semir Vranić, Ervin Vrdoljak, Asim Zubčević.